SHARE

PODGORICA – Priručnik “Kako pokrenuti startap iz Crne Gore” predstavljen je u petak u rektoratu Univerziteta Crne Gore, čime je udaren novi temelj razvoja crnogorske startap zajednice.

Brošura je djelo Dražena Žujovića osnivača prvog crnogorskog startapa TourVia.me i predstavlja odlično štivo za sve one koji žele da iz prve ruke saznaju sve kroz šta može proći jedan mladi tim. Autor se kroz lično iskustvo osvrnuo kompletan proces od razvoja ideje, okupljanja tima, kontakta sa mentorima, izrade beta verzije, pronalaska investitora, rada u inkubatoru i pružio mogućnost početnicima da uče na njegovim a ne na sopstvenim greškama.

– Sada krećemo u promociju priručnika kroz cijelu državu, posejtićemo škole i druge ustanove da bi ova brošura došla do onih kojima može biti od pomoći – kazao je Žujovič na naše pitanje kako planiraju da ovo kvalitetno štivo dođe do mladih timova i pojedinaca kojima će zaista koristiti.

Podsjetimo da je na događaju predstavljena štampana verzija brošure i da se na sajtu UNDP Crna Gora, koji je zvanični izdavač ovog djela, priručnik može besplatno preuzeti u PDF verziji.

– Jedan od razloga okupljanja je da pokažemo da je startap zajednica aktivna i energična i da joj samo kroz događaje poput ovoga možemo pomoći da raste i da se razvija – kazala je na otvaranju Fiona Mekluni, stalna predstavnica UNDP i koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori.

Ona je dodala da je riječ o vrlo praktičnom vodiču čiji je cilja da vam pomogne da dobijete inspiraciju, da razmišljate van ustaljenih okvira i da upravljate rizicima.

– Upravo na ovakvim okupljanjima zaiskri inspiracija, inovativne ideje dobijaju šansu da se razviju u uspješne biznise, a mentorstvo je besplatno – istakla je Mekluni.

Nakon uvodnih obraćanja autor je kroz vrlo zanimljivu prezentaciju objasnio zašto je startap industrija toliko primamljiva, ali i rizična i zašto je globalno uspješan startap moguće pokrenuti iz Crne Gore, navodeći na početku primjer Holandije, Srbije i drugih zemalja.

Nizozemska je, kako navodi, drugi izvoznik hrane na svijetu sa površinom samo tri puta većom od Crne Gore, a do tog statusa je došla neprekidnom primjenom novih inovativnih tehnologija u farmerski sistem. Izvoz softvera republike Srbije je, kako kaže, duplo premašio izvoz malina i procjenjuje se na nekih milijardu eura godišnje.

–  Nismo mi u Crnoj Gori ništa manje pametni ni sposobni od kolega u Srbiji ili Holandiji. Zamislite samo šta bi za našu ekonomiju značila ta milijarda ili samo deseti dio te sume – istakao je Žujović.

Nakon predstavljanja priručnika upriličena je panel diskusija na kojoj se našla većin arelevantnih aktera crnogorske startap zajednice. Učestvovali su Vladimir Vanja Rajčić, šef Kancelarije za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici Podgorice, Predrag Lešić, izvršni direktor kompanije doMEn i osnivač Digitalizuj.me, Sanja Simonović iz Mtel Digitalne fabrike, Đuro Stojanović autor startapa „More Money“ i Miloš Milošević, izvršni i kreativni direktor kompanije „Fleka“.

Tokom panel diskusije govorilo se o tome šta je potrebno za uspjeh, po čemu se startapovi razlikuju od običnih biznisa, koji sistemi podrške postoje, kako doći do mentora, kao i šta je Crnoj Gori potrebno kako bi unaprijedila ambijent za osnivanje i razvoj startapova.

Ono što je bilo vidljivo je da su predstavnici startap zajednice na nivou njihovih kolega iz razvijenih zemalja i da prema sadašnjem statusu i uspjesima koje su postigli ni po čemu ne zaostaju bilo da su osnivači startapa ili mentori, dok javni sektor i pored iskrene želje da pomogne razvoj zajednice i dalje ima programe namijenjene preduzetništvu uopšte bez fokusa na specifične potrebe startapa.

Gospodin Rajčić nam je u neformalnom razgovoru kazao da je Glavni grad prepoznao specifičnosti startap industrije i da imaju želju i namjeru da u trouglu Univerzitet, Glavni grad, startap zajednica traže rješenja za pokretanje novih programa koji bi bili prilagođeni takvim mladim kompanijama.  

Zanimljive primjere iskustva rada u startap industriji iznijeli su osnivači startapa More Money i kompanije Fleka.

Stojanović je možda najbolji primjer kako preduzetnički duh treba i mora da bude vodilja za uspješan startap. On je kao jedan od najboljih IT stručnjaka u zemlji lagodnu poziciju asistenta na Elektrotehnikom fakultetu i dobro plaćenog inženjera u Crnogorskom telekomu zamijenio neizvjesnošću i rizikom koji sa sobom nosi pokretanje startapa.

On je istakao, a sa tim su složili i ostali panelisti, da ne vidi razlog zašto Crna Gora ne bi mogla da bude mjesto koje će privlačiti startape da dođu i rade kod nas.    

Predrag Lešić se nadovezao podsjećajući da kroz bogato iskustvo učešća na najznačajnijim svjetskim startap skupovima nije imao osjećaj inferiornosti i da je siguran da se startapi iz Crne Gore mogu ravnopravno nositi sa svjetskom konkurencijom.

– Zašto ne bi imali situaciju da neki investitor iz San Franciska doleti privatnim avionom u Crnu Goru kako bi zaključio ugovor sa nekim od naših startapa. Srbijanski Nordeus zarađuje milione, a nisu uopšte imali investitora – kazao je on.

Sanja Simonović je podsjetila na programe koje je predstavila Digitalna fabrika (prvi pravi startap akcelerator u Crnoj Gori) kao što je startap akademija i pozvala sve zainteresovane da sararđuju.

Iako je ovaj događaj samo prezentacija jedne brošure za Crnu Goru je to mnogo više. Događaj koji je na jednom mjestu okupio sve relevantne aktere i kojim je udaren novi zamajac u razvoju startap zajednice.